Пређи на главни садржај

 klase jezika, barbari i šibicari 

U antičkoj Atini u vreme Perikala postojalo je više škola onih koji su podučavali mlade kako se pišu književna dela, misaone priče sa složenijom logikom,  filozofskih škola... škola matematičara i učitelja geometrije,  onih učitelja koji su se bavili zvezdama itd. 

 Kako su Jelini naučili da plove morima i trguju susretali su se sa mnogim ljudima u području Sredozemnog i Crnog mora... i upoređivali sebe sa ljudima iz tih i dalekih obala. Naravno smatrali su da je njihov jezik savršen i njihovo znanje premoćno u odnosu na skoro sve ostale ... i rangirali su okolne narode prema sebi. Znali su koliko su i oni naučili od Feničana  i drugih naroda koji su imali pismo, znali da računaju, znali da plove i uz vetar... znali da logično razmišljaju, folozofiraju i kosmosu, nastanku sveta, živoj i mrtvoj prirodi ... dakle uočili su da su neki narodi puni znanja i mudri, da neki imaju samo malo znanja i tek malo snalažljivosti, veština... Za sebi ravne ili bliske smatrali su  Feničane, Egipćane i Persijance... po neke pripadnike drugih naroda kao izuzetne u svojoj sredini ... Damasku, Efesu itd. ostali su slabo poznavali njihov jezik slabo ga i govorili pu se se služili sa malo njihovih reči i njima se činilo da i tada zamuckuju .. svi ti što ''zamuckuju'' nazvani su pogrdno varvari ili po novogrčkom barbari.  Termin se održao do danas iako se vremenom proširio i dobio i druga značenja (dođoš sirovnjak, tek priučeni koji se utrpava u elitu itd.).

  Atinjani su shvatili da postoji njihov prefinjen jezik - govorni i pisani - istančanog i preciznog značanje ali kojim su mogli da izraze i sve najsloženije misli osećanja.. u knjižebvnim delima... govoru, u drami i pozorištu, u školama folozofije, logike.. Paralelno se razvijao još jedan od starih jezika .. jezik matematike i geometrije sa novim simbolima, pojmovima (tačka, prava linija, krug i druge linije koje nastaju određenim sečenjem konusa  - elipsa, parabola i hiperbila, pa trougao, kvadrat, petougao i drugi poligoni, zvezde..  pa geometrijska tela  - kugla, prizma piramida. 

  Ako je bilo potrebno opisati šestougao bilo je besmisleno trošiti mnogo reči na njegov precizan opis .. dakle racionalni Jelini to nisu ni pokušavali već su usvojili jezik simbola i crteža i koristili od alata samo šestar i lenjire. Davno su u matematiku uvedeni znaci za sabiranje, oduzimanje i deljenje.. kasnije se u matematici uvodilo mnogo novih simbola za operacije i dr. drug pojmove da se skrati nepotrebno pisanje .. matematika, logika i geometrija dobile su svoj složen apstraktan jezik .. uvedeni su simboli za stepenovanje, korenovanje. logaritmovanje,  duže sumiranje, duže množenje, integraljenje, diferenciranje, uvedeno nekoliko operatora (divergencija, rotor, nabla, laplasijan i dr.) , Već u XIX veku jezik matematike se toliko usložio da se mnoga deca bila od loših učitelja zastrašena njime i bežali su o njega .. odlučivali se da studiraju one oblasti za koje su smatrali da im taj jezik i ne treba..  No ne da su oni odbijali da ga nauče već su se itekako trudili da ga potisnu.. ne priznajući ga za nezaobilazni u primeni u društvu ... Tako su se obrazovali pravnici, filolozi, filozofi pa i neki drugi ''intelektualci'' i smatrali da su u prednosti jer su oni izučavali psihologiju, jezike, opšte (često nebulozne) teme postanka, religija itd. 

   Kako je lako videti  učenjem istorije nauka  skoro sve nauke  postajale su jače i vrednije samo ako su prihvatile i drugi jezik .. jezik matematike. geometrije ... crtanja. To se desilo najviše u domenu prirodnih nauka - fizike, astronimije, hemije, geologije biologije, moreplovstava a posle medicine, tehnike, ekonomije, organizacionih nauka, sporta itd.  Uočimo da je učenje biologije korišćeno mnogo crtanje životinja, biljaka, pravljeni anatomski atlasi, da su korišćeni instrimenti i pisani recepti u kojima se definisalo šta su lekovi, u kojim jedinicama se mere itd. 

  Za više stotina veličina geometrijskih, fizičkih, hemijskih i dr.  naučnici su usvojili termina, veličine i prigodne standardne jedinice. Metrički sistem urađen u Francuskoj akademiji nauka od strane najumnijih ljudi onog doba (oko 1860.) uprostio je korišćenje veličina i jedinica i omogućio brži razvoj svih nauka ..  Kneževima pa kasnije kraljevina Srbija je u to vreme već imala dovoljno ljudi sa vizijom i rano je isvojila metrički sistem i kasnije ga primenjivala u školstvu, visokom obrazovanju i praksi uz nekoliko izuzetaka (neumesna primena termina konjska snaga i dr.). 

   Pojavile su se početkom XX vela mnoge međunarodne stručne asocijacije  za stanadardizaciju i tako je mnogo oblasti (ne samo fizika. hemija itd)  već i bezbednost od požara dobila svoj terminološki rečnik, svoje veličine i jedinice i Srbija je te rečnike usvajala pa i novije verzije  ISO 13943 i prevela ... ali za više državnih organa džabe .. oni bi da se i dalje bave samo ''zaštitom'' iako je napr. pre više decenija usvojen termin bezbednost (Safety) u saobraćaju u nadležnosti istog ministarstva i to nije slučajno (mnogi ne bi voleli da se razvije bar inženejrska preventiva u toj oblasti... jer tangira urbaniste, projektante - arhitekte, građevinare, tehnologe, instalatere i naravno ekonomiste i pravnike)           

   Iako je Srbija koristila i tada ćirilicu kao svoje pismo i više nego sada nikome imalo pametnom nije smetalo da u MKS sistemu jedinica - metar, kilogram, sekundu  označana slovima latinice kao u skoro celom svetu m, kg, s,  (a ne napr. м, кг, с ) kako u novije vreme i od strulnih ljudi fizike, hemije traže naši novi barbari koji su se dočepali vlasti. Treba se setiti da je i veliki i relativno moćni SSSR pola veka tvrdoglavo tražio da se u udžbenicima ove i druge jedinice napr. N (njutn) pišu njihovom ćirilicom .. Džabe su se tim inaćenjem i strpljenjem svojih naučnika bavili decenijama,,, pa kad su skoro pukli u svemu vratili se onom što je korisno a i neizbežno.  Naši novopečeni zaštitnici ćirilice nažalost ne shvataju da se tim inaćenjem samo iritiraju mladi učeni ljudi i zemlju drugi vide kao u vlasti prvaranata, grabežljivih i sujetnih budala. 

   Više decenija sam učestvovao u izradi domaćih propisa, nekad više .. u novije vreme manje .. jer se u završnoj fazi izrade propisa pojavi neki branilac državne  politike pa iz mog radnog materijala izbaci crteže, primere proračuna  .. i misli da je time postupio po propisu pravljenom za izradu pravnih akata države mogu da se pišu i propisi tipa Pravilnika o tehničkim uslovima ... napr. za bezbednost od požara za industrijske objekte.. (u čemu je učestvovao i kolega Vićović Dragan). Kako su dali nekom diletantu za tu oblast da reviduje nacrt diletant je tako i ubogaljio . težak i ozbiljan posao kome nije dorastao... što nije tako redak slučaj u našoj praksi..

Pisao sam o tome i ovde u blogu kako je neko ubogaljio nacrte pravilnika na kojima sam radio pre 3 godine.. ministrastvo koje je te ubogaljene propise izdalao  je mudro ćutalo za ovo vreme kad su neki počeli da ih primenjuju, Deslilo se ono što se lako moglo očekivati ... da skoro niko nije mogao da ih kako treba koristi . poseno taj o industrijskim objekima .. skoro sam video neke bisere snalažljivosti naših inženjera požara licenciranih projektanata .. pa tako jedan je kao koristio taj pravilnik a kako se radi o zgradi u kojoj kao nema šta da gori olako piše da nije ni potrebna bilo kakva otpornost pregradnih zidova .. dakle nije ni pažljivo pročitao ni taj ubogaljeni pravilnik.. ali drčno odbija da razmisli šta je napisao .. jer je licencirani projektant .. 

  No ima nešto utešno čak dve firme su postavile na internetu bez ikakvih kontakata samnom nacrt pravilnika .. i tako omogućile zainteresovanim da bar pročitaju i nauče kako bi ga mogli primenjivati .. iz urađenih primera i tumačenja .. Jesu to uradili na svoju ruku, jeste to i nea sitna krađa ali posle svega kad razmislim .. dobro je št su to uradili .. i hvala im.                             

                                          

Коментари

Популарни постови са овог блога

Požar o kome se piše. priča

Požar u delu katedrale Notr Dam (Notre dame)  u Parizu (popodne 15 april 2019.) Nesumnjivo je ovaj požar bio jedan od značajnijih u protekloj deceniji iako niko nije poginuo! Notr Dam je gotska katedrala koju su počeli da grade Normani 1163. i gradili je do 1345. Ne možemo reći da u ono vreme nije bilo empirijskih znanja o tome kako graditi takve velike i složene zgrade - naprotiv za materijale koji su se u ono vreme koristili (kamen, drvo, neki metali) znalo se dovoljno i mnoge zgrade koje su normalno korišćene opstajale su vekovima. One koje je neko hteo da sruši, nisu opstale - jer naravno imao je namernik više načina da to uradi. Gotske crkve,  a posebno one veće i od većeg značaja (katedrale)  su građene sa visokim krovovima i praktično i neki značajniji požar pri podu nije mogao da ugrozi ni drvenu  konstrukciju (čak ni one delove od manjih komada drveta, a još manje grede i stubove većeg preseka) na visini preko 15 m (a negde je to i znatno više). ...

Požar - 6 pognulih, Novi Beograd , Milutina Milankoviča 110

Pođtovani čitaoci Već mnogo godina (42.) se bavim profesionalno požarima i znam da je davno bilo toliko mrtvih i povređenih (jedna osoba s težim opekotinama)  a da je javnost tako olako prelazi preko ovakvog događaja ... ne može to da se pravda ni pandemijom virusa i velikom brigom i poslovima koje država i svi mi imamo oko nje. Kako je o ovom požaru (koji se dogodio 21 marta oko 4 h ujutru, dok je još bio mrak) malo pisano u novinama, pokazano na TV.  dan dva i to kratko i neozbiljnom a kako nema bar prvih službenih informacja u medijima potrebno je razumeti da neću reći nešto novo o samom događaju - kome nisam ni prisustvovao,  niti obišao zgradu .. čuo svedoke, pa ni razgovarao s bilo kim od stručnih lica, gasilaca/spasilaca, a ni povređenih.  Ipak mislim da ima potrebe da se nešto istakne. Tri veće medijske firme (Kurir, Blic, TV N1)  su poslale neke priučene reportere koji nisu ispoštovali ni prvo pravilo novinarstva .. da pišu po obrascu  Gde . ...

Požar katedrale Notr dam u Parizu

Požar u delu katedrale Notr Dam (Notre dame)  u Parizu (popodne 15 april 2019.) Nesumnjivo je ovaj požar bio jedan od značajnijih u protekloj deceniji iako niko nije poginuo! Notr Dam je gotska katedrala koju su počeli da grade Normani 1163. i gradili je do 1345. Ne možemo reći da u ono vreme nije bilo empirijskih znanja o tome kako graditi takve velike i složene zgrade - naprotiv za materijale koji su se u ono vreme koristili (kamen, drvo, neki metali) znalo se dovoljno i mnoge zgrade koje su normalno korišćene opstajale su vekovima. One koje je neko hteo da sruši, nisu opstale - jer naravno imao je namernik više načina da to uradi. Gotske crkve,  a posebno one veće i od većeg značaja (katedrale)  su građene sa visokim krovovima i praktično i neki značajniji požar pri podu nije mogao da ugrozi ni drvenu  konstrukciju (čak ni one delove od manjih komada drveta a još manje grede i stubove većeg preseka) na visini preko 15 m (a negde je to i znatno više, a zv...